Legenda o Odiseju

Iz grčkog razdoblja potječe i najpoznatija otočna legenda prema kojoj je slavni junak Odisej tijekom svojih putovanja dospio i na Mljet. Lokalitet poznat kao Odisejeva špilja (Jama). Ispred špilje se nalazi hrid Ogiran. Za vrijeme visoke plime ili za vrijeme jakog južnog vjetra hrid je potpuno prekrivena morem i predstavlja opasnost za moreplovce. Pustolovi smatraju da je grčki junak nakon brodoloma kod špilje ostao na otoku, koji ga je zadržao svojom prirodnom ljepotom. Opčinjen čarima nimfe Kalipsa, kći boga Atlanta, sedam ga je godina držala zatočenog u toj špilji, sve dok ga, po Zeusovoj naredbi, nije oslobodila.

Ubojstvo kneza

DODATI TEKST

Rimljani

DODATI TEKST

Dubrovačka republika

DODATI TEKST

Bitka na Ivanjem polju - Iliri i Rimljani

DODATI TEKST

Regoč

Starosjedioci su prepričavali da je postojao moćan i neustrašiv otočanin, snažan poput titana - zvani Regoč, koji se jedini suprostavljao dušmanima. Mještani su često podrugljivo ismijavali i omalovažavali Regočevu snagu. Dobrohotni div bijaše povrijeđen i ponižen jer je oduvijek nesebično pomagao otočanima. Da dokaže pred svjetinom silnu jakost, golim rukama odvali i baca masivnu stijenu koja se skotrljala u maslinik pod selom. Taj dio danas je poznat kao „Regočeva ploča”.

Nestalo zlato

Kad je Mlijet bio okupiran o strane talijanske vojsk, na zidovima u Crkvi Sv. Marije talijanska vojska je 1941-1943. popljačkala zlato. Dio zavjetnog blaga prije same pljačke uzeli su stanovnici kako ne bi je sačuvali. Dio koji su ljudi (stanovnici Mljeta) sačuvali, bio je predan Dubrovačkoj biskupiji 1990. godine.

Agezilaj (rimski pjesnik)

Protjeran s rimskog dvora od strane rimskog cara Septimija Severa, Agezilaj je utočište pronašao na Mljet zajedno sa sinom, pjesnikom Opijanom. Legenda dalje kaže da je car Karakala dao oprosti Agezilaju no pjesnik Opijan i njegov otac odbili su se vratiti u RIm pod izlikom da svoje mljetsko carstvo nikad ne bi mjenjali za veliko i pritom su caru poslali granu alepskog bora sa ptičjim gnjezdom u kojem je bila školjka.

Scila i harbda, nemani iz kanala

U Velikom i Malom Vratniku, koje ljudi zovu još i Scilom i Haribdom, oduvijek se događaju nesreće. Scila i Harbda (iz grčke mitologije) strašne su morske nemani, koje gutaju brodove i mornare. Kroz cijelu povijest, od Ilira, Grka i Rimljana pa sve do Slavena, u tamošnjim plićinama mnogi su brodovi potonuli. U Vratniku su 1927. godine zabilježeni dosad najveći valovi na Jadranu, visoki čak 17 metara! U doba mletačke vladavine na tom mjestu zbio se jedan od brodoloma i pustinjak Remeta zavjetovao se: Ako isplivam živ, zavjetujem se da ću ovdje ostat zauvijek kao samotnjak. Nazvaše ga Remeta, po tome što je nesebično i dobrohotno služio narodu.

Teuta

dodati tekst

Nimfa calypso

Po grčkomu mitu nimfa Kalipsa, kći Atlantova, koja se nastanila na legendarnoj Ogigiji (Mljet prema podudaranjima koja su opisana u djelu Odiseja- npr. čaroban otok zelenih šuma), vezala je uza se Odiseja, kojeg je uvjeravala da će ga učiniti vječno mladim i besmrtnim, ako se njome oženi. Iz te mitske veze Odisej i Kalipsa dobili su i sinove blizance: Nausinoja i Nausitoja.

Brodolomi

Voda je bila vrlo značajan resurs kroz povijest, a Mljet ima dosta blatina i izvora vode. Pretpostavlja se da su Grci dolazili po zalihu vode na Mljetu kad su putovali brodovima. Preko 40 antičkih brodova je pronađeno je oko Mljeta. Zanimljivo da nikada na Mljetu nije osnovano grčko naselje. Mljetski kanal je bio najvažniji put za Sjeverni Jadran, a ima oko 38 otočića i hridi oko Mljeta.

Sredozemna medvjedica

Sredozemna medvjedica je jedini tuljan Sredozemlja koji živi u Jadranu. Naraste do dva metra i teži do 250 kilograma. Boravi po spiljama i nepristupačnim stijenama naših otoka. Nekoć je bila posvuda, a danas jedva pokoja na cijelom Jadranu. Iskorijenili su je uglavnom ribari jer im je, navodno, kidala mreže i krala ribu, a noću izlazila iz mora i uništavala vinograde. Štetu koju počine dupini u neznanju pripisuju njoj. Ubiti ovu najugroženiju našu životinjsku vrstu kazneno je djelo, pa nam je dužnost spasiti je od istrjebljenja. Donedavno je na Mljetu živjela sredozemna medvjedica. Ona je u sigurnosti kamenite južne strane otoka nalazila mjesto za život. Nažalost, posljednji primjerci sredozemne medvjedice viđeni su 1979., a vjerovatno je prošla uz Mljet 1990. godine.

Legenda o vilama

U blizini Prožure, na dijelu šumskog puta koji vodi od asfaltne ceste prema Strujama, nalazi se stanište izuzetno rijetke biljke, križanca obične i grčke planike, (Arbutus x andrachnoides) lokalnog naziva vilinska planika uz koju se veže legenda o vilama koje su živjele u špiljama kraj sela i na njoj sušile svoju odjeću. Legenda kaže da su vile bacile prokletstvo na svakog onog tko ubere granu te planike.

Sv.Pavao

OVDJE DODATI OPIS 4 KAT ID 2

Benediktinci i Napoleon

Na najljepšem otočnom predjelu, okruženom bujnim šumama i slikovitim jezerima, plodnim poljima i izvorima pitke vode, sagrađen je samostan sv. Marije. Polovicom XII. stoljeća trojica braće benediktinaca za gradnju koriste kvalitetan kamen pronađen uz obale Velikog jezera. Samostan i crkva sazidani su između 1177. i 1198. godine. Na otok je1806. došao Napoleon i zabranio rad svim samostanima, benediktinci su prisilno i nevoljko morali napustiti višestoljetni samostanski posjed i otok. 1808. ukinut je samostan „Mljetske kongregacije.

Mlinica na velikom mostu - putem morske struje

Kanal koji razdvaja dvije strane obale Velikog jezera premošten je kamenim lukom u 15. stoljeću, a na istom mjestu sagrađena je jedinstvena mlinica u Sredozemlju, koju je pokretalo morsko strujanje, tj. plima i oseka. U tom egzotičnom mlinu prerađivalo se prvoklasno samostansko žito za proizvodnju nadaleko poznatih fratarskih pogača, koje su imale prepoznatljiv okus.

Iz grčkog razdoblja potječe i najpoznatija otočna legenda prema kojoj je slavni junak Odisej tijekom svojih putovanja dospio i na Mljet. Lokalitet poznat kao Odisejeva špilja (Jama). Ispred špilje se nalazi hrid Ogiran. Za vrijeme visoke plime ili za vrijeme jakog južnog vjetra hrid je potpuno prekrivena morem i predstavlja opasnost za moreplovce. Pustolovi smatraju da je grčki junak nakon brodoloma kod špilje ostao na otoku, koji ga je zadržao svojom prirodnom ljepotom. Opčinjen čarima nimfe Kalipsa, kći boga Atlanta, sedam ga je godina držala zatočenog u toj špilji, sve dok ga, po Zeusovoj naredbi, nije oslobodila.

DODATI TEKST

DODATI TEKST

DODATI TEKST

DODATI TEKST

Starosjedioci su prepričavali da je postojao moćan i neustrašiv otočanin, snažan poput titana - zvani Regoč, koji se jedini suprostavljao dušmanima. Mještani su često podrugljivo ismijavali i omalovažavali Regočevu snagu. Dobrohotni div bijaše povrijeđen i ponižen jer je oduvijek nesebično pomagao otočanima. Da dokaže pred svjetinom silnu jakost, golim rukama odvali i baca masivnu stijenu koja se skotrljala u maslinik pod selom. Taj dio danas je poznat kao „Regočeva ploča”.

Kad je Mlijet bio okupiran o strane talijanske vojsk, na zidovima u Crkvi Sv. Marije talijanska vojska je 1941-1943. popljačkala zlato. Dio zavjetnog blaga prije same pljačke uzeli su stanovnici kako ne bi je sačuvali. Dio koji su ljudi (stanovnici Mljeta) sačuvali, bio je predan Dubrovačkoj biskupiji 1990. godine.

Protjeran s rimskog dvora od strane rimskog cara Septimija Severa, Agezilaj je utočište pronašao na Mljet zajedno sa sinom, pjesnikom Opijanom. Legenda dalje kaže da je car Karakala dao oprosti Agezilaju no pjesnik Opijan i njegov otac odbili su se vratiti u RIm pod izlikom da svoje mljetsko carstvo nikad ne bi mjenjali za veliko i pritom su caru poslali granu alepskog bora sa ptičjim gnjezdom u kojem je bila školjka.

U Velikom i Malom Vratniku, koje ljudi zovu još i Scilom i Haribdom, oduvijek se događaju nesreće. Scila i Harbda (iz grčke mitologije) strašne su morske nemani, koje gutaju brodove i mornare. Kroz cijelu povijest, od Ilira, Grka i Rimljana pa sve do Slavena, u tamošnjim plićinama mnogi su brodovi potonuli. U Vratniku su 1927. godine zabilježeni dosad najveći valovi na Jadranu, visoki čak 17 metara! U doba mletačke vladavine na tom mjestu zbio se jedan od brodoloma i pustinjak Remeta zavjetovao se: Ako isplivam živ, zavjetujem se da ću ovdje ostat zauvijek kao samotnjak. Nazvaše ga Remeta, po tome što je nesebično i dobrohotno služio narodu.

dodati tekst

Po grčkomu mitu nimfa Kalipsa, kći Atlantova, koja se nastanila na legendarnoj Ogigiji (Mljet prema podudaranjima koja su opisana u djelu Odiseja- npr. čaroban otok zelenih šuma), vezala je uza se Odiseja, kojeg je uvjeravala da će ga učiniti vječno mladim i besmrtnim, ako se njome oženi. Iz te mitske veze Odisej i Kalipsa dobili su i sinove blizance: Nausinoja i Nausitoja.

Voda je bila vrlo značajan resurs kroz povijest, a Mljet ima dosta blatina i izvora vode. Pretpostavlja se da su Grci dolazili po zalihu vode na Mljetu kad su putovali brodovima. Preko 40 antičkih brodova je pronađeno je oko Mljeta. Zanimljivo da nikada na Mljetu nije osnovano grčko naselje. Mljetski kanal je bio najvažniji put za Sjeverni Jadran, a ima oko 38 otočića i hridi oko Mljeta.

Sredozemna medvjedica je jedini tuljan Sredozemlja koji živi u Jadranu. Naraste do dva metra i teži do 250 kilograma. Boravi po spiljama i nepristupačnim stijenama naših otoka. Nekoć je bila posvuda, a danas jedva pokoja na cijelom Jadranu. Iskorijenili su je uglavnom ribari jer im je, navodno, kidala mreže i krala ribu, a noću izlazila iz mora i uništavala vinograde. Štetu koju počine dupini u neznanju pripisuju njoj. Ubiti ovu najugroženiju našu životinjsku vrstu kazneno je djelo, pa nam je dužnost spasiti je od istrjebljenja. Donedavno je na Mljetu živjela sredozemna medvjedica. Ona je u sigurnosti kamenite južne strane otoka nalazila mjesto za život. Nažalost, posljednji primjerci sredozemne medvjedice viđeni su 1979., a vjerovatno je prošla uz Mljet 1990. godine.

U blizini Prožure, na dijelu šumskog puta koji vodi od asfaltne ceste prema Strujama, nalazi se stanište izuzetno rijetke biljke, križanca obične i grčke planike, (Arbutus x andrachnoides) lokalnog naziva vilinska planika uz koju se veže legenda o vilama koje su živjele u špiljama kraj sela i na njoj sušile svoju odjeću. Legenda kaže da su vile bacile prokletstvo na svakog onog tko ubere granu te planike.

OVDJE DODATI OPIS 4 KAT ID 2

Na najljepšem otočnom predjelu, okruženom bujnim šumama i slikovitim jezerima, plodnim poljima i izvorima pitke vode, sagrađen je samostan sv. Marije. Polovicom XII. stoljeća trojica braće benediktinaca za gradnju koriste kvalitetan kamen pronađen uz obale Velikog jezera. Samostan i crkva sazidani su između 1177. i 1198. godine. Na otok je1806. došao Napoleon i zabranio rad svim samostanima, benediktinci su prisilno i nevoljko morali napustiti višestoljetni samostanski posjed i otok. 1808. ukinut je samostan „Mljetske kongregacije.

Kanal koji razdvaja dvije strane obale Velikog jezera premošten je kamenim lukom u 15. stoljeću, a na istom mjestu sagrađena je jedinstvena mlinica u Sredozemlju, koju je pokretalo morsko strujanje, tj. plima i oseka. U tom egzotičnom mlinu prerađivalo se prvoklasno samostansko žito za proizvodnju nadaleko poznatih fratarskih pogača, koje su imale prepoznatljiv okus.