Šuma alepskog bora i hrasta crnike

Od ukupne površine Parka 90 % je obraslo šumom. Najveći dio šumskih površina pripada šumama alepskog bora (Pinus halepensis) donesenim na otok za vrijeme Grka. Drvo je visoko do 20 metara. Nalaze se svuda, a najbujnije su na širem području oko Velikog i Malog jezera. Drugu šumsku zajednicu čine šume hrasta crnike ili česvine (Quercus ilex). To je stablo široke i oble krošnje. Plod je žir. Značajniji očuvani lokaliteti jesu Velika dolina, Valakija, Planjak i Kneže polje.

Endemske vrste bilja

Na Mljetu se mogu naći brojne endemske biljke. Dosad je zabilježeno sveukupno 640 vrsta i podvrsta viših biljaka u NP Mljet, od čega je oko 60 strogo zaštićeno. Među njima se ističe i skupina orhideja (Orchidaceae), kojih ima čak 25, te biljke poput endemske dubrovačke zečine (Centaurea ragusina), rijetke vrste jupiterova brada (Anthyllis barba-jovis) i drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides), koja ima neobičan vegetacijski ritam jesenskog listanja i zimske cvatnje.

Ljekovito mediteransko bilje

Neke vrste ljekovitog mediteranskog bilja koje se mogu nači na otoku jesu: kadulja, vrijesak, buhač i mnoge druge. Samoniklo, divlje jestivo bilje zahtijeva ekološki besprijekorne uvjete. Raste u neposrednom suživotu s čovjekom, na svim djelomice obrađenim površinama. No, može se naći i u polju, kao i posve divlje. Blagotvorno djeluje na zdravlje čovjeka jer nije zagađeno pesticidima i drugim otrovima. U sebi je zadržalo samo najbolje od onog što nudi priroda.

Šuma pinja

U predjelu Saplunare, na istoku otoka, javlja se samonikla šuma pitomog bora, pinja. Taj je dio otoka zaštićen kao značajni krajobraz.

Orhideje

Na otoku raste tridesetak vrsta orhideja (strogo zaštićena biljna vrsta) - najviše je talijanskog kaćuna, liburnijske kokice, ljubičastog šiljorepa i jesenske zasukice.

Podmorske livade posidonije

Posidonija ili oceanski porost (Posidonia oceanica), lokalno poznata kao voga, je morska cvjetnica, što znači da se radi o biljci, a ne o algi. Morske cvjetnice su biljke koje su se prilagodile životu u moru te za razliku od algi imaju razvijene organe kao što su korijen, stabljika, list i cvijet. Livade posidonije prepoznate kao važno i jedinstveno stanište i na europskoj razin i kroz pojačanu zaštitu u Natura 2000 mreži.

Od ukupne površine Parka 90 % je obraslo šumom. Najveći dio šumskih površina pripada šumama alepskog bora (Pinus halepensis) donesenim na otok za vrijeme Grka. Drvo je visoko do 20 metara. Nalaze se svuda, a najbujnije su na širem području oko Velikog i Malog jezera. Drugu šumsku zajednicu čine šume hrasta crnike ili česvine (Quercus ilex). To je stablo široke i oble krošnje. Plod je žir. Značajniji očuvani lokaliteti jesu Velika dolina, Valakija, Planjak i Kneže polje.

Na Mljetu se mogu naći brojne endemske biljke. Dosad je zabilježeno sveukupno 640 vrsta i podvrsta viših biljaka u NP Mljet, od čega je oko 60 strogo zaštićeno. Među njima se ističe i skupina orhideja (Orchidaceae), kojih ima čak 25, te biljke poput endemske dubrovačke zečine (Centaurea ragusina), rijetke vrste jupiterova brada (Anthyllis barba-jovis) i drvenaste mlječike (Euphorbia dendroides), koja ima neobičan vegetacijski ritam jesenskog listanja i zimske cvatnje.

Neke vrste ljekovitog mediteranskog bilja koje se mogu nači na otoku jesu: kadulja, vrijesak, buhač i mnoge druge. Samoniklo, divlje jestivo bilje zahtijeva ekološki besprijekorne uvjete. Raste u neposrednom suživotu s čovjekom, na svim djelomice obrađenim površinama. No, može se naći i u polju, kao i posve divlje. Blagotvorno djeluje na zdravlje čovjeka jer nije zagađeno pesticidima i drugim otrovima. U sebi je zadržalo samo najbolje od onog što nudi priroda.

U predjelu Saplunare, na istoku otoka, javlja se samonikla šuma pitomog bora, pinja. Taj je dio otoka zaštićen kao značajni krajobraz.

Na otoku raste tridesetak vrsta orhideja (strogo zaštićena biljna vrsta) - najviše je talijanskog kaćuna, liburnijske kokice, ljubičastog šiljorepa i jesenske zasukice.

Posidonija ili oceanski porost (Posidonia oceanica), lokalno poznata kao voga, je morska cvjetnica, što znači da se radi o biljci, a ne o algi. Morske cvjetnice su biljke koje su se prilagodile životu u moru te za razliku od algi imaju razvijene organe kao što su korijen, stabljika, list i cvijet. Livade posidonije prepoznate kao važno i jedinstveno stanište i na europskoj razin i kroz pojačanu zaštitu u Natura 2000 mreži.